In memoriam: Milan Kangrga- odlazak najvećeg hrvatskog filozofa
Što je komunizam bez brkova
CHE

Visitor No. 157496

In memoriam: Milan Kangrga- odlazak najvećeg hrvatskog filozofa
28.04.2008. (M.E.L)

Nekoliko dana prije svoga 85. rođendana i nekoliko dana prije izlaska nove knjige pod naslovom Klasični njemački idealizam (FF press, Zagreb, 2008), u Zagrebu je, 25. travnja 2008., u jutarnjim satima, umro Milan Kangrga, najveći i najugledniji hrvatski filozof  i  posljednji hrvatski mohikanac marksizma, kako je sebe u šali znao nazivati. Čovjek koji je bio kritičar sa ljevih pozicija jugoslavenskog slocijalizma, ali i svih "socijalizama" koji su postojiali u svijetu. Također žestoki kritičar  svakog nacionalizma, kako hrvatskog, tako i srpskog. Tvrdi da su sve jugoslavenske nacije podjednako još na "predgrađanskom", plemenskom nivou, te da nacionalist još uopće nije pravo ljudsko biće, sposobno za slobodu; ista kritika bila je upućivana i jugoslavenskom unitarizmu.  Uvijek do kraja dosljedan u svojoj filozofskoj misli, vjeran njemačkoj klasičnoj filozofiji tj. Kantu, Hegelu, Marxu... cijeloga života u je nekoj vrsti sukoba sa vladajućim strukturama, npr, u SKJ-u bio je samo godinu dana i radikalno je kritizirao jugoslavenski socijalizam smatrajući ga samo presvučenim staljinizmom. Ugledan u svijetu, o čemu ne svjedoči tek podatak da se među prvima u povodu njegove smrti javio veliki njemački filozof Jurgen Habermas, nego i recepcija njegove varijante povijesnog mišljenja u zapadnoevropskim zemljama, osobito u Njemačkoj, intenzivirana početkom tekućeg milenija, Milan Kangrga će ostati zabilježen kao jedan od najoriginalnijih i najspekulativnijih mislilaca na prostoru bivše Jugoslavije. No, on će ostati zapamćen i kao dosljedan kritičar svih oblika ugrožavanja slobode i ljudske autonomije, i tu je na djelu kontinuitet između njegova otpora diktaturi (on bi rekao, lažnih) komunista i njegova dosljednog i korijenitog odbijanja svake varijante nacionalizma u godinama nakon raspada bivše zajedničke države. U tom smislu, Milan Kangrga će predstavljati dokaz da je i u vremenima kolektivnih ludila moguće sačuvati ljudsko dostojanstvo i intelektualni integritet Njegovo najveće i životno djelo su časopis Praxis i Korčulanska ljetna škola, kojim je dosegnuo filozofske vrhunce, zajedno sa svojim kolegama sa Zagrebačkog Filozofskog fakulteta Gajom Petrovićem, Rudijem Supekom,Predragom Vranickim... U časpisu Praxis pisali su  neki od najvećih filozofa 20. stoljeća poput Ernsta Blocha, Ericha Fromma, Herberta Marcusa, Henri Lefèbvre, Jürgen Habermas ... Isto tako redovno su dolazili na Korčulu u periodu od 1964-1974 na poznatu Korčulansku ljetnu školu. Moramo ovdje reći da se u slučaju  Praxisa uistinu ne radi o nekakvim zagrebačkim marginalcima - njihov je časopis uistinu najpoznatiji, najpriznatiji i najutjecajniji časopis koji je Hrvatska (tj. Jugoslavija), ikada imala (a njegovi će slavu zasigurno biti teško nadmašiti). Praksisovci su uistinu u svom radu surađivali s ponajvećim svjetskim filozofima, socijalnim i političkim teoretičarima - ili barem onim takvim s lijeve strane svijeta. Kultni status i utjecaj koji je Praxis svojevremeno imao u Jugoslaviji teško će ikad dosegnuti ijedan radikalno lijevi časopis. Korčulanska ljetna škola, danas to možemo reći, bila je u svijetu jedinstvena manifestacija - godišnji susret svjetske novoljevičarske elite u dionizijskoj atmosferi. Praksisovci su uistinu bili plodni autori čija su djela, prevođena na gotovo sve svjetske jezike, zadobila znatan ugled na globalnoj razini. Svi objektivni razlozi zbog kojih bi se Hrvatska mogla ponositi praksisovcima i uznositi ih u nebo kao vlastitu filozofsko-pop kulturnu kremu, vlastiti brand, nesumljivo postoje; njihov marksistički i anti nacionalni karakter tu je još uvijek prepreka koja onemogućava rast predodžbe o kulturnoj vrijednosti Praxisa u današnjoj Hrvatskoj. No i to će se promjeniti (pitanje je vremena), a priznanje navedenih dosega Praxisa neminovno će doći. Kakogod bilo mi si moramo postaviti temeljno pitanje: kakvu li važnost po današnju iole inteligentnu revolucionarnu (i uopće progresivnu) struju u hrvatskom društvu mogu imati nabrojene i neupitne vrijednosti Praxisa? Odgovor je jednostavan, nedvosmislen i sadržan u jednoj riječi: nikakvu. Vrijednosti Praxisa hrvatska država i društvo ne priznaju zbog vlastite povijesne iskompleksiranosti, a ne zbog toga što se s njima ne mogu izmiriti i iz toga harmonično izvući obostrani interes.

 

Prof. dr Milan Kangrga rođen je 1923. godine u Zagrebu, gdje je pohađao i završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 1950. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a iste godine postaje asistent na Odsjeku za filozofiju iz predmeta etika i estetika.
Redovni profesor na istom fakultetu postaje 1972. godine, i u tom svojstvu ostaje do mirovine 1993. godine.
Prvi filozofski članak, pod naslovom O etici, objavljen mu je već 1948. godine u Studentskom listu, a svojim je sadržajem naljutio tadašnje birokrate.
Od 1962.do 1964. godine, boravi na studijskom usavršavanju u Heidelbergu, kao stipendist Alexander von Humboldt - Stiftunga (Bad Godesberg, SR Njemačka). Održao je zapažena predavanja u Bonnu, Münchenu, Pragu, Budimpešti, Moskvi, Kijevu i drugim gradovima.
Rasprave, studiji i članci objavljivani su mu u Njemačkoj, Italiji, SAD-u, Francuskoj, Španjolskoj, Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Austriji i Meksiku.
Objavio je dvanaest knjiga na hrvatskom jeziku, od kojih izdvajamo: Etika i sloboda, Etika ili revolucija, Praksa-vrijeme-svijet, Smisao povijesnoga, Hegel-Marx i Etički problem u djelu K. Marxa.

Bio je jedan od utemeljitelja i član uredništva zagrebačkog časopisa Pogledi (1952. - 1954.), među pokretačima časopisa Naše teme i časopisa Praxis, u sastavu čije je redakcije bio od osnivanja do gašenja tog časopisa (1964. - 1974.).

Jedan je od osnivača Korčulanske ljetne škole, te dugogodišnji urednik "Filozofske biblioteke" zagrebačkog izdavača "Naprijed", u kojoj je objavljen niz kapitalnih djela klasične filozofijske literature.

U kontinuitetu objavljuje punih 57 godina - objavio je ukupno 15 knjiga, jedan udžbenik, preko 60 izvornih članaka (od toga 13 u inozemnim edicijama, na njemačkom, engleskom, talijanskom, španjolskom i slovačkom jeziku), kao i veći broj preglednih članaka.

Njegova djela utjecala su na niz generacija filozofa, a kao nastavnik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (od 1950. do 1993) i gostujući profesor na studijima filozofije u Zadru i Beogradu, najdirektnije je sudjelovao u oblikovanju onoga najboljega što danas postoji na filozofskoj sceni regije.

Po vlastitoj želji, Milan Kangrga će biti sahranjen bez prisustva javnosti i bez javnih počasti. No, njegova matična institucija, Filozofski fakultet u Zagrebu, na kojoj se kao gostujući profesor reaktivirao 2006. godine i gdje je gotovo do posljednjeg dana držao ciklus predavanja iz klasične njemačke filozofije i tematike odnosa Hegela i Marxa, nastojat će mu se dostojno odužiti prigodnom komemoracijom i trajnim sjećanjem na njegov lik i djelo.

 

Na ovom  linku nalazi se osobna biografija i opširni intervju sa prof. Kangrgom u kojem iznosi svoja promišljanja, te neki od njegovih najpozanijih članka:

 

http://vaseljena.blog.hr/2008/04/1624727028/in-memoriam-milan-kangrga-19232008.html

 

 

 Ispiši članak

Kako biste ocijenili dosadašnji rad FM-a Pregrade?





         

Novi potpredsjednik FM SDP KZŽ
Humanitarni turnir u beli
Obilježen Međunarodni dan žena
Politička škola FM SDP Hrvatske
Svjetski dan socijalne pravde
FAŠNIK U CAFFE BARU TOM-TOM
2014. - Još jedna uspješna godina Foruma mladih SDP Pregrada
Humanitarna akcija "Božić za sve"

Stranica:
1 2 3 4 > >>